Zaista ne postoji jedinstveni standard za određivanje da li je konstrukcija teška ili laka čelika, a mnogi iskusni dizajneri ili projektni menadžeri to često ne mogu u potpunosti objasniti. Međutim, možemo sveobuhvatno razmotriti i suditi na osnovu nekih podataka:
1. Težina dizanja tvorničke dizalice: veća ili jednaka 25 tona, može se smatrati teškom čeličnom konstrukcijom.
2. Potrošnja čelika po kvadratnom metru je veća ili jednaka 50 kg/㎡, što se može smatrati teškom čeličnom konstrukcijom.
3. Debljina čelične ploče glavne komponente: veća ili jednaka 10 mm, rjeđe se koristi za lake čelične konstrukcije.
Osim toga, postoje i neke referentne vrijednosti, kao što su cijena po kvadratnom metru, maksimalna težina komponente, maksimalni raspon, oblik konstrukcije, visina nadstrešnice, itd. One mogu pružiti empirijske podatke kada se utvrđuje da li je zgrada tvornice napravljena od teškog čelika ili lake čelika. Naravno, mnoge zgrade imaju i laki i teški čelik. Ali postoje neki za koje sa sigurnošću možemo reći da su teški čelik, kao što su postrojenja petrohemijskih postrojenja, zgrade elektrana, sportski objekti velikog raspona, izložbeni centri, visoke ili visoke čelične konstrukcije.
Zapravo, ne spominje se teški čelik u nacionalnim propisima i tehničkim dokumentima. Da bi se razlikovale lake čelične konstrukcije u zgradama, možda bi bilo prikladnije nazvati opće čelične konstrukcije kao "obični čelik". Budući da je opseg običnih čeličnih konstrukcija vrlo širok, može uključivati različite čelične konstrukcije, bez obzira na veličinu opterećenja, pa čak i mnoge aspekte lakih čeličnih konstrukcija. Tehničke specifikacije za lake građevinske čelične konstrukcije navode samo neke specifičnije sadržaje na osnovu njihovih "lakih" karakteristika, a opseg je ograničen na jednoslojne portalne okvire.
